10°C

Izložba povodom 18. svibnja, Međunarodnog dana muzeja: Restaurirani i konzervirani metalni i kameni nalazi iz Arheološke zbirke Gradskog muzeja Makarska (2010.-2014.)

15.05.2015.

Izložbom Restaurirani i konzervirani metalni i kameni nalazi iz Arheološke zbirke Gradskog muzeja Makarska (2010.-2014.), pod pokroviteljstvom Grada Makarska,
Gradski muzej u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja 2015. predstavlja metalne predmete prispjele sa zaštitnih arheoloških istraživanja u Bastu i Makarskoj. Čišćenje kamene predromaničke skulpture iz Drašnica, iako ne potječe s istraživanja, omogućilo je i njihovo uvrštavanje u izložbu. Konzervaciju metala izvršio je Marko Rogošić, viši preparator, a konzervatorsko-restauratorske zahvate na kamenu Mladen Matijaca, dipl. restaurator-konzervator. Autor crteža je Maja Marković, viši dokumentarista, također iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Autor izložbe je Marinko Tomasović, dipl. povjesničar umjetnosti i arheolog, viši kustos i ravnatelj Gradskog muzeja, koji je s Antoniom Vodanović, dipl. povjesničarkom umjetnosti i pripravnicom u muzeju, i načinio postav.



Brončanodobni nakit iz groba na Kobilišću u Bastu

 

Arheološka istraživanja na iskopu za vodovod u Bastu, u lipnju i srpnju 2010., obuhvatila su i terase Kobilišća, 80 m niže od suvremenog groblja. Ovdje je istražen grob načinjen od pravilnih kamenih ploča i položen prema sjeveru, nagibom ka zapadu. Nalaz je topografska i kronološka novost ovog dijela Basta, gdje se upućivalo tek na kasnije ukope bliže crkvi. Radilo se o ukopu u tumul, razgrađenim podizanjem međe uz njegovu sjevernu stranu. Uz kostur odrasle osobe u zgrčenom položaju nađena je većina cjelovito ili djelomično sačuvanog brončanog nakita. Karakteristična je cjevasta spirala, vel. 6 x 0,7 cm, kakve su datirane u srednju i kasnu fazu brončanog doba, približno od 1500.-800. g. pr. Kr. Sačuvaniji su primjerci i dvije prstenaste spirale (vel. 2 x 2,5 cm), također najokvirnije opredijeljene u brončano doba. Grob se može vezati za uglednijeg stanovnika Gradine (445 i 435 n/m), oko 500 m istočnije od Kobilišća.

 

Novac dužda Michaela Stena (1400.-1413.) iz groba u Bastu

 

Iskop je zahvatio i cestu uz groblje, gdje su istražena tri kosturna groba na dubini od 0,40 m od površine. Načinjeni su od grubih ploča i kamena za obrube i poklopnice. Imali su po jedan kostur položen na leđa i prekriženih ruku na trbuhu, glavom na sjeverozapadu. Karakteristični su za kasniji srednji vijek, što je naznačio soldin dužda Michaela Stena (1400.-1413.) iz groba 2, nađen neposredno iznad donjeg dijela desne nadlaktice kostura. Grobovi potvrđuju kako je tadašnji areal groblja bio izvan opsega suvremenog. Na njemu su i danas sačuvani nadgrobni spomenici 15. st., karakteristični za pokapanje domorodaca u okviru kulture nadgrobnih ploča, dok groblje sa stećcima na istočnijem Grebišću upućuje na pripadnost vlaškoj populaciji.



Rimska narukvica iz groba u Kalalargi u Makarskoj

 

U ožujku 2013. u Kalalargi, na raskrižju uz Alačevićevu palaču, slučajno je kod iskopa, na dubini 0,30 m, otkriven grob. Ukopanom i ožbukanom komorom bio je sličan grobovima makarskih rimskih nekropola kod Franjevačkog samostana i u Donjoj luci. U grobu je, vjerojatno uz kosture dvije osobe, nađena brončana narukvica (promjera 6,4 cm), čije je čišćenje pokazalo krajeve u obliku prestiliziranih zmijskih glava. Takve zoomorfne narukvice svojstvene su 3., i pogotovo 4. st., čime se i ukop vjerojatno bračnog para datira u to vrijeme. Narukvica bi pripadala dnevnom nakitu žene.

 

Predromanička pleterna skulptura sa Stojnog polja u Drašnicama

 

Dvije starohrvatske pleterne spolije s crkve Sv. Stjepana na Koledniku u Drašnicama, slučajno otkrivene u ožujku 2013. prilikom radova na krovu, najveći su doprinos medievalistici. Ovi kameni ulomci dvaju različitih arhitrava oltarne pregrade predromaničke crkve ukrašeni su kukama i troprutom pletenicom (vel. 56 x 34 x 10 cm), odnosno kukama i karakterističnim arkadama s volutama (vel. 56 x 23 x 10 cm) svojstvenih Splitskoj klesarskoj radionici od sredine 8. st. do početka 9. st. Njihovo otkriće dokazuje tadašnju, ranosrednjovjekovnu ili predromaničku, prethodnicu crkve Sv. Stjepana uz rub Stojnog polja. Je li se ona nalazila na mjestu današnje ili u blizini, odgovor će pružiti arheološka istraživanja. Moguće se radilo tek o adaptiranju ili uređenju pleternim namještajem, više ili manje izmijenjene, kasnoantičke crkve iz 5. ili 6. st. Pleterna skulptura dokazuje zapadnjački, benediktinski samostanski red na Stojnom polju, zastane li se na teorijskoj razini u dilemi razmatranog pitanja pripadnosti lokaliteta redovnicima. Kasnije podizanje crkve Sv. Stjepana 1466., vezano za drašnički natpis, dokazivalo bi gotičku gradnju. Pak, izostanak njenog spomena u pisanim izvorima osmanskog vremena, od kraja 15. do 17. st., govori kako je tada bila ruševna, te se poput još nekih srednjovjekovnih u Makarskom primorju i nije spominjala. Do njene korjenite obnove dolazi po odlasku Osmanlija, od kraja 17. st.

Piše Marinko Tomasović

 

1. Brončana cjevasta spirala iz groba na Kobilišću u Bastu – nakon konzervacije
 
2. Brončana prstenasta spirala iz groba na Kobilišću u Bastu – nakon konzervacije
 
3. Soldin dužda Michaela Stena nakon konzervacije – Av. +Michael Sten Dux (foto: Marko Rogošić)
 
4. Soldin dužda Michaela Stena – Rv. + S Marcus Veneti (foto: Marko Rogošić)
 
5. Rimska narukvica iz 3.-4. st. iz groba u Kalalargi u Makarskoj nakon konzervacije (foto: Zoran Antun Alajbeg)

 

6. Pleterna skupina iz Drašnica - nakon čišćenja (foto: Zoran Antun Alajbeg)